Opće informacije o sustavu PDV-a

Osnovni principi i pretpostavke koje su se slijedile kod uvođenja PDV-a u BiH

• Porez na promet koji se ubirao na entitetskoj razini zamjenjuje se jedinstvenim sustavom PDV-a na državnoj razini
• Uprava za neizravno oporezivanje je jedina institucija nadležna za obračun i naplatu PDV-a
• PDV se uplaćuje na Jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH
• Zakon o PDV-u BiH je u skladu sa Šestom direktivom Europske unije o PDV-u.

Princip dodane vrijednosti

Gospodarski subjekti registrirani za PDV obračunavaju PDV na oporezivi promet dobara i usluga koje vrše. To je izlazni PDV. Gospodarski subjekti odbijaju PDV koji im je zaračunao dobavljač i to predstavlja ulazni PDV.
To znači da gospodarski subjekti plaćaju PDV samo na vrijednost koju oni dodaju svojim dobrima ili uslugama.

Slijedeći primjer razjašnjava kako se PDV prikuplja u svakoj fazi prometa.

Općenito, PDV nije trošak poslovanja, jer gospodarski subjekti odbijaju PDV koji su platili prilikom kupovine od PDV-a, koji naplaćuju pri isporuci svojih dobara i usluga. Subjekti tako plaćaju samo razliku između PDV-a koji oni naplate u svom prometu i PDV-a koji plaćaju prilikom nabavi. Ukupan iznos PDV-a snosi krajnji potrošač u lancu.

Oporezive i neoporezive djelatnosti i odbici

Većina dobara i usluga su oporezivi. Od poreznih obveznika se zahtijeva da obračunaju PDV kada vrše promet dobara i usluga. PDV se mora obračunati ako se dobra i usluge koriste u izvanposlovne svrhe.

Oslobađanja

Porezni obveznik koji se bavi prometom dobara ili usluga oslobođenih od plaćanja PDV-a ne može obračunati niti može odbijati PDV plaćen tokom nabave iste. Ulazni PDV u ovim slučajevima predstavlja trošak poreznog obveznika.

Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a 

Djelatnosti u javnom interesu:

• javne poštanske usluge, osim telekomunikacijskih,
• medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite,
• usluge socijalnog osiguranja,
• usluge obrazovanja,
• usluge iz oblasti športa i tjelesnog odgoja koje pojedincima pružaju osobe čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti.

Finansijske i novčane usluge:

• usluge osiguranja i reosiguranja,
• promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom,
• izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana,
• financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima; usluge povezane s upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija; trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u poduzećima; upravljanje investicionim fondovima)
• važeće poštanske marke, porezne markice, administrativne i sudske pristojbe, te
• igre na sreću.

Međunarodni prijevoz:

• snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti,
• kupovina, popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama, kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova.

Posebne šeme i postupci oporezivanja

Naplata PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u svezi s izgradnjom nepokretne imovine je predmet posebne sheme.
Pored toga postoje posebni postupci oporezivanja za:

• male tvrtke
• poljoprivrednike
• usluge koje pružaju putničke agencije i tur operatori
• promet korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta, te
• promet dobara na javnoj aukciji

PDV na uvoz i izvoz

Porezni obveznik koji nabavlja dobra iz inozemstva mora plaćati PDV pri uvozu istih.
Porezni obveznik koji izvozi dobra i usluge nije u obvezi obračunati PDV na taj promet, ali ima pravo tražiti povrat PDV-a koji je platio na svoje nabave.

Odbici

Porezni obveznik ima pravo odbiti PDV za dobra nabavljena i uvezena u svrhu svojih poslovnih aktivnosti. Iznos koji se može odbiti je iznos PDV-a prikazan na ulaznom računu. Iznos koji se može odbiti za uvezena dobra je iznos PDV-a koji je plaćen pri uvozu.
Porezni obveznik nema pravo odbiti ulazni PDV za:
nabavu, proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, kao i iznajmljivanje, održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti:

• izdatke za poslovne zabave i smještaj;
• izdatke obveznika i uposlenih osoba za reprezentaciju;
• isplate zaposlenim u naturi.

Ako porezni obveznik samo djelomično koristi dobra i usluge u poslovne svrhe on također ima pravo da izvrši i djelomično odbijanje PDV-a.

Stopa PDV-a

Stopa PDV-a u BiH je 17%.
Obračunava se na cijenu koja ne sadrži PDV. PDV koji se treba dodati na cijenu artikla može se obračunati tako da se cijena bez PDV-a pomnoži sa poreznom stopom, prema sljedećoj formuli:

Primjer:

Cijena bez PDV-a je 100 KM, a porezna stopa je 17%. PDV koji bi trebao biti obračunat je 100 KM x 17% = 17 KM. Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM. Ukoliko se PDV obračunava na prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja se izračunava prema sljedećoj formuli:

U tom slučaju, iznos PDV-a se dobije kada se preračunata stopa PDV-a primijeni na prodajnu cijenu (sa PDV-om).

Primjer:
Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM, a stopa PDV-a je 17%.

Preračunata stopa PDV-a:

Iznos PDV-a = 117 x 14,53% = 17 KM
Cijena bez PDV-a = 117-17 = 100 KM

Porezna osnovica

Porezna osnovica na koju će se obračunavati PDV jeste oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba primiti za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih dobara. Porezna osnovica uključuje i trošarine, carinske pristojbe, osim PDV-a, sporedni troškovi (provizije, troškovi pakovanja, prijevoza, osiguranja), troškovi povratne ambalaže kao i druge troškove koji se naplaćuju od kupca. Porezna osnovica će biti umanjena za popuste koji se odobre kupcu.

Nastanak porezne obveze

Obveza za obračun PDV-a u određenom mjesecu nastaje kada nastupi jedna od sljedećih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:

• Isporuka robe ili pružanje usluga;
• Ispostavljanje računa;
• Uplata ili dio uplate;
• Nastanak obveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara;
• Po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet dobara u neposlovne svrhe ili u kojem su proizvedena dobra korištena za vlastite potrebe proizvođača;
• Ispostavljanje računa i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene porezne osnovice.

Ispostavljanje računa

Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobođenog plaćanja PDV-a  sukladno Zakonu, obveznik PDV-a je dužan  kupcu ispostaviti PDV račun koji sadrži elemente navedene u Zakonu.

Period obračuna PDV-a, podnošenje prijave i plaćanje

Period obračuna PDV-a je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su dužni da podnesu prijavu i plate PDV od 01. do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda. Iznos obveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potražuje porezni obveznik za obračunski period predstavlja razliku između ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obračunatog u toku poreznog perioda.
Obrasci PDV prijava se svaki mjesec šalju registriranim PDV obveznicima na adresu poduzeća, a dostupni su i u regionalnim centrima UNO i na ovoj web stranici.
Blagovremene i točno popunjene prijave i uplate predstavljaju najbolji način za izbjegavanje nevolja.

Računovodstveno evidentiranje PDV-a

Da bi porezni obveznik imao sve potrebne informacije za popunjavanje porezne prijave neophodno je da ima uspostavljen odgovarajući računovodstveni sustav za obračunavanje PDV-a. Različite vrste prodajnih transakcija (redoviti promet, izvozi, neoporezive aktivnosti) i različite vrste nabavi (oporezive nabave, uvozi, oslobođene nabave, nabave kapitalnih dobara) trebaju se knjižiti na različita konta. Pouzdanost obračuna PDV-a će biti predmet kontrola UNO.