Opšte informacije o sistemu PDV-a

Osnovni principi i pretpostavke koje su se slijedile kod uvođenja PDV-a u BiH

• Porez na promet koji se ubirao na entitetskom nivou zamjenjuje se jedinstvenim sistemom PDV-a na državnom nivou
• Uprava za indirektno oporezivanje je jedina institucija nadležna za obračun i naplatu PDV-a
• PDV se uplaćuje na Jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH
• Zakon o PDV-u BiH je u skladu sa Šestom direktivom Evropske unije o PDV-u.

Princip dodate vrijednosti

Privredni subjekti registrirani za PDV obračunavaju PDV na oporezivi promet dobara i usluga koje vrše. To je izlazni PDV. Privredni subjekti odbijaju PDV koji im je zaračunao dobavljač i to predstavlja ulazni PDV. To znači da privredni subjekti plaćaju PDV samo na vrijednost koju oni dodaju svojim dobrima ili uslugama. Slijedeći primjer razjašnjava kako se PDV prikuplja u svakoj fazi prometa.

Općenito, PDV nije trošak poslovanja, jer privredni subjekti odbijaju PDV koji su platili prilikom kupovine od PDV-a, koji naplaćuju pri isporuci svojih dobara i usluga. Subjekti tako plaćaju samo razliku između PDV – a koji oni naplate u svom prometu i PDV-a koji plaćaju prilikom nabavki. Ukupan iznos PDV-a snosi krajnji potrošač u lancu.

Oporezive i neoporezive djelatnosti i odbici

Većina dobara i usluga su oporezivi. Od poreznih obveznika se zahtijeva da obračunaju PDV kada vrše promet dobara i usluga. PDV se mora obračunati ako se dobra i usluge koriste u vanposlovne svrhe.

Oslobađanja

Porezni obveznik koji se bavi prometom dobara ili usluga oslobođenih od plaćanja PDV-a ne može obračunati niti može odbijati PDV plaćen tokom nabavke iste. Ulazni PDV u ovim slučajevima predstavlja trošak poreznog obveznika.

Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a 

Djelatnosti u javnom interesu:

• javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih,
• medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite,
• usluge socijalnog osiguranja,
• usluge obrazovanja,
• usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti

Finansijske i novčane usluge:

• usluge osiguranja i reosiguranja,
• promet nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom,
• izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana,
• finansijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima; usluge povezane sa upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija; trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima; upravljanje investicionim fondovima)
• važeće poštanske marke, porezne markice, administrativne i sudske takse, te
• igre na sreću.

Međunarodni prijevoz:

• snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti
• kupovina, popravka i davanje u zakup vazduhoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama, kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih vazduhoplova.

Posebne šeme i postupci oporezivanja

Naplata PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine je predmet posebne šeme. Pored toga postoje posebni postupci oporezivanja za:

• male firme
• poljoprivrednike
• usluge koje pružaju putničke agencije i tur operatori
• promet korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta, te
• promet dobara na javnoj aukciji

PDV na uvoz i izvoz

Porezni obveznik koji nabavlja dobra iz inostranstva mora plaćati PDV pri uvozu istih. Porezni obveznik koji izvozi dobra i usluge nije u obavezi obračunati PDV na taj promet, ali ima pravo tražiti povrat PDV-a koji je platio na svoje nabavke.

Odbici

Porezni obveznik ima pravo da odbije PDV za dobra nabavljena i uvezenu u svrhu svojih poslovnih aktivnosti. Iznos koji se može odbiti je iznos PDV-a prikazan na ulaznoj fakturi. Iznos koji se može odbiti za uvezena dobra je iznos PDV-a koji je plaćen pri uvozu. Porezni obveznik nema pravo odbiti ulazni PDV za: nabavku proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i vazduhoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, kao i iznajmljivanje, održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti:

• izdatke za poslovne zabave i smještaj;
• izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju;
• isplate zaposlenim u naturi.

Ako porezni obveznik samo djelimično koristi dobra i usluge u poslovne svrhe on također ima pravo da izvrši i djelimično odbijanje PDV-a.

Stopa PDV-a

Stopa PDV-a u BiH je 17%. Obračunava se na cijenu koja ne sadrži PDV. PDV koji se treba dodati na cijenu artikla može se obračunati tako da se cijena bez PDV-a pomnoži sa poreznom stopom, prema sljedećoj formuli:

Primjer:

Cijena bez PDV-a je 100 KM, a porezna stopa je 17%. PDV koji bi trebao biti obračunat je 100 KM x 17% = 17 KM. Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM. Ukoliko se PDV obračunava na prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja se izračunava prema sljedećoj formuli:

 U tom slučaju, iznos PDV-a se dobije kada se preračunata stopa PDV-a primijeni na prodajnu cijenu (sa PDV-om).

Primjer: Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM, a stopa PDV-a je 17%. Preračunata stopa PDV-a: 

Iznos PDV-a = 117 x 14,53% = 17 KM
Cijena bez PDV-a = 117-17 = 100 KM

Porezna osnovica

Porezna osnovica na koju će se obračunavati PDV jeste oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih dobara. Porezna osnovica uključuje i akcize, carinske dažbine, osim PDV-a, sporedni troškovi (provizije, troškovi pakovanja, prijevoza, osiguranja), troškovi povratne ambalaže kao i druge troškove koji se naplaćuju od kupca. Porezna osnovica će biti umanjena za popuste koji se odobre kupcu.

Nastanak porezne obveze

Obveza za obračun PDV-a u određenom mjesecu nastaje kada nastupi jedna od sljedećih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:

• Isporuka robe ili pružanje usluga;
• Ispostavljanje fakture;
• Uplata ili dio uplate;
• Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara;
• Po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet dobara u neposlovne svrhe ili u kojem su proizvedena dobra korištena za vlastite potrebe proizvođača;
• Ispostavljanje fakture i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene porezne osnovice.

Ispostavljanje računa

Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobođenog plaćanja PDV-a u skladu s Zakonom, obveznik PDV-a je dužan da kupcu ispostavi PDV fakturu koja sadrže elemente navedene u Zakonu.

Period obračuna PDV-a, podnošenje prijave i plaćanje

Period obračuna PDV-a je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su dužni da podnesu prijavu i plate PDV od 01. do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda. Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potražuje porezni obveznik za obračunski period predstavlja razliku između ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obračunatog u toku poreznog perioda. Obrasci PDV prijava se svaki mjesec šalju registriranim PDV obveznicima na adresu poduzeća, a dostupni su i u regionalnim centrima UIO i na ovoj web stranici. Blagovremene i tačno popunjene prijave i uplate predstavljaju najbolji način za izbjegavanje nevolja.

Računovodstveno evidentiranje PDV-a

Da bi porezni obveznik imao sve potrebne informacije za popunjavanje porezne prijave neophodno je da ima uspostavljen odgovarajući računovodstveni sistem za obračunavanje PDV-a. Različite vrste prodajnih transakcija (redovni promet, izvozi, neoporezive aktivnosti) i različite vrste nabavki (oporezive nabavke, uvozi, oslobođene nabavke, nabavke kapitalnih dobara) trebaju se knjižiti na različita konta. Pouzdanost obračuna PDV-a će biti predmet kontrola UIO.